Moždani udar vodeći je među uzrocima smrtnosti i vodeći uzrok tjelesnog invaliditeta u svijetu i Hrvatskoj. Godišnje 12000 osoba doživi moždani udar, a oko 6000 osoba premine zbog posljedica moždanog udara. Moždani udar se dijelu u dvije vrste:
- ishemijski
- hemoragijski
Ishemijski moždani udar je češći i čini 85% svih moždanih udara, a uzrokovan je začepljenjem krvne žile ugruškom. Ugrušak može nastati u samoj moždanoj krvnoj žili i tada se naziva trombom (s posljedičnom trombozom). U slučaju da ugrušak nastane izvan moždane krvne žile ali začepi krvnu žilu u mozgu, tada se naziva embolusom (s posljedičnom embolijom). Hemoragijski moždani udar, čini oko 15% svih moždanih udara, i posljedica je prsnuća krvne žile. S obzirom na mjesto prsnuća dijeli se na intracerebralno krvarenje (izljev krvi u tkivo mozak ) i subarahnoidalno krvarenje (izljev krvi oko mozga u takozvani subarahnoidalni prostor). Kao posljedica začepljenja ili prsnuća moždane krvne žile dolazi do prekida dotoka krvi i hranjivih tvari te propada (izumire) dio mozga kojeg opskrbljuje zahvaćena krvna žila.
Moždani udar se prepoznaje po naglo nastalom neurološkom deficitu. Međunarodne javnozdravstvene kampanje uglavnom promoviraju primjenu tako zvanog FAST testa, koji u Hrvatskoj ima čak dvije inačice (GROM i UDAR).
FAST je akronim koji se sastoji slijedećih pojmova:
- F (face) – što označava lice – odnosno asimetriju lica
- A (arm) – što označava ruku – odnosno slabost ruke
- S (speech) – što označava govor – odnosno smetnje govora
- T (time) – što označava vrijeme – odnosno da je potrebno odmah nazvati hitnu pomoć i znati vrijeme nastanka moždanog udara
Akronim GROM označava:
- G (govor)
- R (ruka)
- O (oduzetost lica)
- M (minute)
Akronim UDAR označava:
- U (utrnulost ruke)
- D (disfunkcija govora)
- A (asimetrija lica)
- R (reagiraj)
Važnost brzog reagiranja temeljena je na činjenici da svake minute u ishemijskom moždanom udaru u prosjeku propada (umire) oko 2 milijuna moždanih stanica (neurona), te čim bržom primjenom navedenih metoda može se značajno smanjiti onesposobljenost (invaliditet) osobe koja je doživjela moždani udar. U hemoragijskom moždanom udaru pozornost se posebno mora obratiti na snižavanje krvnog tlaka i primjenu lijekova koji neutraliziraju učinak antikoagulantnih lijekova – koje pogoduju produženju vremena krvarenja. Neophodno je prije započinjanja liječenja potvrditi vrstu moždanog udara – za što se koriste neuroslikovne metode prikaza mozga, najčešće kompjuterizirana tomografija (CT) mozga.
U posljednjih dvadesetak godina postignut je značajan napredak u liječenju ishemijskog moždanog udara, prvenstveno primjenom sistemske trombolize (gdje se intravenski primjenjuje lijek koji otapa ugrušak) i mehaničke trombektomije (gdje se mehaničkim putem uklanja ugrušak pomoću posebno dizajniranih endovaskularnih katetera). Svakako je važno da se liječenje provodi u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara, tzv. Stroke Unit. Ove jedinice za liječenje moždanog udara povezane su s boljim kliničkim ishodom u osoba s ishemijskim i hemoragijskim moždanim udarom. Ugrubo se može reći da liječenje u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara povećava vjerojatnost dobrog ishoda za 15%, primjena sistemske trombolize za 30%, a mehaničke trombektomije i preko 50%. Za sam ishod liječenja neophodno je rano prepoznati simptome moždanog udara i odmah pozvati hitnu pomoć.
Acetilsalicilatna kiselina i dalje je lijek izbora u sekundarnoj prevenciji moždanog udara, osim za osobe s kardioembolijskim moždanim udarom, naročito ako je uzrokovan fibrilacijom atrija gdje oralna antikoagulantna terapija predstavljaju lijek izbora. Liječenje modificirajućih čimbenika rizika svakako je indicirana kako i primarnoj (prije nego što je osoba imala moždani udar) tako i u sekundarnoj prevenciji moždanog udara (nakon preboljelog moždanog udara).
Iako sve navedene metode liječenja značajno poboljšavaju kliničke ishode, važno je znati da se 90% moždanih udara može spriječiti ako se kontrolira deset (10) modificirajućih čimbenika rizika.
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati su:
1) arterijska hipertenzija – povišeni krvni tlak (koji je uzrok ½ moždanih udara)
2) hiperlipidemija – povišene masnoće u krvi
3) šećerna bolest
4) fibrilacija atrija – vrsta srčane aritmije koja se dijagnosticira elektrokardiogramom (EKG-om)
5) pušenje
6) pretilost
7) neadekvatna tjelesna aktivnost
8) neadekvatna prehrana
9) alkoholizam
10) stres i depresija
Prehrana i redovita tjelesna aktivnost predstavljaju važne čimbenike koji mogu utjecati ne samo na rizik od moždanog udara već i na druge čimbenike koji su također povezani s moždanim udarom (arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, šećerna bolest, pretilost i stres). Poseban naglasak se stavlja na primjenu mediteranske prehrane, a redovita tjelesna aktivnost treba biti umjerenog intenziteta u trajanju od 2,5 sati (150 minuta) tjedno.
Međutim na neke čimbenike ne možemo utjecati, njih nazivamo nemodificirajućim čimbenicima i oni su: dob, spol, prethodno preboljeni moždani udar te genetska sklonost – odnosno nasljeđe.
Unatoč svim ovim preventivnim i terapijskim mogućnostima epidemiološki pokazatelji bremena moždanog udara i dalje ne pokazuju značajnije promjene te se čak i predviđa povećanje broja osoba s moždanim udarom za 34% u sljedeća dva desetljeća. Kako bi se smanjile epidemiološke v i ujednačila skrb o osobama s moždanim udarom, Europska organizacija za moždani udar (eng. European Stroke Organisation – ESO) i Europski savez za moždani udar (eng. Stroke Alliance for Europe – SAFE) sastavile su Europski akcijski plan za moždani udar. Hrvatska je jedna od zemalja koja je potpisala Deklaraciju o provedbi Europskog akcijskog plana za moždani udar.
Piše: Doc. prim. dr.sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Literatura
-
Demarin V, Budinčević H. Ischemic stroke – the challenge continues. Croat Med J 2016; 57:217-8
-
Demarin V, Rundek T, Budincevic H. Kaj je novega v smernicah obravnave ishemične možganske kapi/ What is new in the guidelines for ischemic stroke management. U: Žvan B i Zeletel M. Akutna možganska kap. Ljubljana: Društvo za preprečevanje možganskih in žilnih bolezni, 2015: 167-183
-
Budnčević H: Kliničke i epidemiološke karakteristike moždanoga udara. U: O. Kraml: VII balneološki skup „dr. Ivan Šreter“ – Balneoterapija. Moždani udar. Lipik: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, 2017: 21-28
-
Budinčević H: Ishemijski moždani udar. U: V. Nesek Adam, I. Bošan-Kilibarda: Hitna stanja u neurologiji i psihijatriji. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za hitnu medicinu, 2018: 18-24. (poglavlje u knjizi)
-
Budinčević H: Sekundarna prevencija moždanog udara u bolesnika s fibrilacijom atrija. U: G. Krstačić/S. Butković Soldo: Neurokardiologija. Osijek: Medicinski fakultet u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, 2018: 37-44 (poglavlje u knjizi)
-
Gulin D, Budinčević H: Debljina kao ishodište kardiovaskularnog događaja. Medicus 2018; 27(1): 39-45
-
Budinčević, H. (2022). Ishemijski moždani udar – činjenice i predrasude. Medicus, 31 (1 Moždani udar), 15-21. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/275910
-
https://www.mozdaniudar.hr
-
https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-mozdan-udara-nebuditaj-2/
-
https://www.world-stroke.org/world-stroke-day-campaign
